One fine day.

May 07, 2015


Sećam se da dok sam živela kod roditelja, volela sam da spakujem ručak na poslužavnik i odnesem ga u svoju sobu da klopam na krevetu ili za radnim stolom pred računarom. Znam da su me moji večito grdili zbog činjenice da sam tada sve više izbegavala zajedničke obroke i obedovanje za trpezarijskim stolom. Ali tako to valjda ide kada ste mladi i brzi, samo daj da se završe te ''porodične'' obaveze i da se pobegne u svet knjige, filmova ili negde napolje u provod. 

Kada sam počela da živim sa Matijom, tada sam i počela da kuvam, odnosno da uživam u tome. Naravno, želela sam da svaki obrok serviram na trpezarijskom stolu, uz lepe tanjire, salvete i čaše, poneku sveću ili cveće. Samo što nismo imali trpezarijski sto. Kako smo oboje radili od kuće, mesto stolu za ručavanje smo ustupili velikom radnom stolu, koji je većinu vremena bio glavni kutak u kome smo boravili, pa je svojevremeno glumio i trpezarijski sto. To je ono što ubija čar svakog pažljivo pripremljenog obroka - jelo ispred monitora sa poslom. 

Onda smo se preselili u ovaj stan i nasledili smo Nanin sto iz kuhinje. Sećam se da smo u potpuno praznoj kuhinji, samo sa stolom i dve stolice, ručali prvi dan po doseljenju i radovali smo se neobaveznom ćaskanju koje nije sadržalo priču o poslu, salvetu na tastaturi i miš uprljan mrvicama ručka. 

Taj sto smo usled renoviranja zamenili drugim, a onda sam insistirala da u projektovanju kuhinje tata i ja ugradimo zasebnu radnu ploču ispod police za čajeve koja bi mogla da posluži kao mini verzija šanka i trpezarijskog stola. Tako da se sada radujem kada mogu da ostavim posao na pola sata neko vreme i odem na miru do druge prostorije i tamo uživam u ručku sa mužem ili gostima (i mačećim mangupima).


Kada sam se selila iz doma mojih roditelja, mama mi je poklonila porcelanski set tanjira koji je kupila u Grčkoj kada je bila mlada. Set je svetlo bež sa maslinasto zelenim kružnim linijama po obodu. Volim ga mnogo i koristimo ga svaki dan. Međutim, kako smo konačno završili sređivanje kuhinje u potpunosti i to nakon godinu dana od doseljenja u ovaj stan, dosta stvari sam želela da promenim/poklonim/sklonim, kako bih osvežila novu završenu prostoriju u domu i obeležila otvaranje sezone* gozbi na balkonu. Nazovimo to osvežavanjem rituala. 

*Imam to neko svoje pravilo da stvari koje volim delim po godišnjim dobima. Tako da svake sezone, određene (recimo) šolje sklanjam u kutije i vadim one koje više odgovaraju npr. proleću - a to su one sa cvetnim šarama i veselim bojama. To radim jer ne želim rutinu i naviku, ne želim da mi stvari dosade, jer vrlo često se dešava da mnogi od nas favorizuju jednu te istu stvar. Call me a super-cup-freak, but I'll blame it on ma Nanna. 

Mislim da ne možete da zamislite moju sreću kada sam jednog popodneva naišla na novu radnjicu na Kaleniću! Znam da sve moje srodne duše koje uživaju u cutensilsima znaju da je ''Nova radnjica na Kaleniću'' zapravo šifra za neko magično carstvo. Dokaz za to je uglavnom moj odgovor na pitanja: ''A gde si kupila to i to?'' koji je u većini slučajeva upravo pomenuta rečenica sa početka pasusa. Dakle, naišla sam na Artology, gde sam zaslepljena bojama i šarama, materijalima i teksturama, pomislila: ''Vlasnica ove radnjice ne zna šta ima, pa ovo je Meka za sve ljubitelje onih stvari sa Instagrama!''.


Kući sam se vratila sa svežim rotkvicama, mladim lukom, salatom i mekanim libanskim hlebom koji mi je omiljena stavka na putu kući, ali i sa novom keramikom. Ručak smo naravno tog dana jeli serviran iz novih posuda, a ne mogu poreći da rotkvice izgledaju neodoljivo u tanjirima sa ovim šarama. 

Hvala vlasnici ove divne radnje Olgi i hvala Olginoj mami na rečima hvale! :)

Tanjiri, činijice, čaše, šolja, salvete i boca za vodu - Artology
P.J. Artology Store u Shopping Centru Stadion Zaplanjska 32, Beograd
P.J. Artology Makenzijeva 66, Beograd


Od kada radim van kuće, vodim računa da posao ne donosim kući. Trudim se da onim danima kada nisam u Jazz Bašti nakon regularnog posla, isključim sve što može da pišti, svira, cangrće, šalje notifikacije i slično. Trudim se da pravo sa vrata isključim mozak i posvetim se dečacima koji me čekaju doma. Obično Matija i ja kuvamo ručak, dok Njanja i Vini čekaju na balkonu da im se pridružimo. Vini je trenutno u pubertetu, pa motrimo na njega malko više dok je na balkonu, kako ne bi imao sjajne ideje sa letenjem kao što je nekada Njanja imao. 

Onda se svo četvoro uvalimo u fotelje i jastuke, i uz veselo čavrljanje, ja osećam kako mi se ceo organizam relaksira. Naravno, Njanjović i Eurokremić Franko Nero, Vini čavrljaju sa golubovima na simsu susedne zgrade i mislim da im grdno prete, ali bitno da je veselo, zar ne? :)


Prošle godine sam debelo zakasnila sa sadnjom biljaka. Balkon je bio ozelenjen tek sredinom jula i tada ne samo da nisam imala šta da sadim, već sam bila uskraćena za čitavo jedno godišnje doba sedenja i kafenisanja u fotelji među procvalim zelenim pupoljcima i listovima. Ove godine sam rešila da nadomestim propušteno, pa sam već početkom aprila imala zasađeno prvo semenje. Neke biljke su preživele zimu, pa se ponovo družimo i ove godine, ali ima i novih eksperimentalnih sorti - da opipamo puls Vračara i njegovu klimu. :)

Nisam sigurna da li će balkon izgledati isto kao i prošle godine (ako niste, obavezno čekirajte ovaj DIY post o tome kako sam sama sredila balkonsku oazu), ali već vidim neke izmene. Drugari iz Urban Jungle Bloggers - Igor i Judith - imali su veliki uticaj na mene tokom ovih par meseci hibernacije flore, pa sam već tokom prve nedelje otvorenog balkona, sakupila sve saksije i vazne koje imam, a da su mogle da se uklope u moju zamisao. 

Zamisao: retro, etno, eklektično, kroz sukulente i čitave familije kaktusa posađenih u zemljane posude, mamine vaznice iz Meksika, ćase za so, pjadele za začine i čajeve, itd. Organski i natur stil je polako počeo da se širi iz jednog ćošeta i radoznalo ga puštam da vidim kako će preostale skandi sivo&bele sitnice da menja do kraja balkonske sezone. 


Dok ne upoznam navike svih mojih novih stanara u mini bašti, ne bih pisala detaljnije o sadnji ove godine, pa ću vas do tada prepustiti Njanji i Viniju koji su ponekad prave Persa i Sida iz ''Pop Ćira i pop Spira'', odnosno radio Mileva x 2 koje moraju da isprate svako dešavanje u komšiluku. 

P.S. Vini je baš porastao, zar ne? Veći je od svog oca, koji inače živi par prozora dalje niz ulicu. :) 




Svideće vam se i ovo

20 komentara

  1. Pa jao, kako nam je lepo! <3

    ReplyDelete
  2. Sve je slatko, no ovi Pozeri su naj! <3
    Lijepo je opet te čitati, falilo mi je. ;-)

    ReplyDelete
  3. pa bas je lepo....i secam se kako mi je prosle godine bilo baaas lepo na toj terasici...
    pa, pa, pa...kako da se covek ne pozove kod tebe na kafu...
    ***: <3

    ReplyDelete
  4. Kako maćke uživaju! A kakvo tek uživanje vama predstoji u ovoj maloj oazi!
    Nepresušna si inspiracija, hvala ti za to!

    ReplyDelete
  5. Obožavam tvoje postove!
    Samo piši i fotkaj i uživaj u životu! :)

    ReplyDelete
  6. Hhaha, Persa i Sida.. a Vini u pubertetu, poludeću od smeha. Obožavam vas <3
    Mnogo vam je lepo na terasi, tako me inspirišeš da bih sad u ponoć izašla da još nešto pročačkam, farbala sam sims oko 9h... ;))))

    ReplyDelete
  7. Srećna ti nova sezona na balkonu. Magičan je i udoban. Znaš li samo kako moje telo žudi za tom vrstom okruženja opuštanja i lagane priče... Inače, cupavi momci su vam prepreprepredivni i Vini je baaaas velik momak,a Njanja i dalje my love 😍 Kako oni samo cooliraju...
    A tvoje šareno je...pravo proleće/leto :)
    I da završim, mi taaaako retko jedemo za kuhinjskim stolom,zapravo tako retko jedemo kao ljudi od kad je ovaj mali dasa sa nama ali evo već je stasao za svoju stolicicu pa planiram veliki come back u kuhinjo-trpezariju. Volim te obroke rasterecene pogleda na big Tv,lap topove,mobilne i slično
    Baš me je obradovao novi post i atmosfera balkona

    ReplyDelete
  8. Ajme ova fotka gdje virkaju preko balkona je odlična! Mi smo isto imali crno-bijelog koji je bio otac žutome, ali je žuti otrovan prije 2 godine pa smo sad samo na jednom mačku. Mada intenzivno razmišljam o još jednoj maci.

    Super vam je na balkonu!

    ReplyDelete
  9. Divno, divno! A divna je i ta ideja sa sezonskim izvlačenjem posuđa. :) Sigurna sam da doprinese prilagođavanju godišnjim dobima.
    A mačori - šta reći - mnogo slatki članovi porodice. :)

    ReplyDelete
  10. pozeriiiiiiiiiiiiiii =)

    ReplyDelete
  11. Gle ova dva dlakava bandita,ko' da su na balkonu u muppet showu :)

    ReplyDelete
  12. Još nisi popila čaj! :D
    Ja, inače, čekam neka bolja vremena da imam svoj stan iz dva razloga: da dovlačim šolje i knjige. Ajd, dobro, i to što je zgodno imati mesto u kom si stacioniran, ali ona dva prvenstveno! Inače, mama hoće da flipne što sam ja u fazonu imanja što više različitih šolja. Ona je sva u setovima :))

    A odlepila sam na fotku dva mačka kako gledaju niz ulicu <3 Drago mi je što si se vratila blogovanju, nemoj opet da praviš velike pauze!

    Wandering Polka Dot

    ReplyDelete
  13. Ma kakve su oni velike njuške :)
    (to je to, od celog posta ja se za mačke uhvatim :D)
    ljubav za njih, za boje, činije, terase, zajedničke ručkove <3

    ReplyDelete
  14. Tekst je prelep, ali su me ipak mačori potpuno očarali! Divno je gledati kako uživaju :)

    ReplyDelete
  15. AleksandraMay 09, 2015

    Pa da,,,jao koliko vam je lepo! Da li si gledala crtani film "Kraljevstvo mačaka"? E,pa ove tvoje maca-cice kao da su odande stigle.

    ReplyDelete
  16. imam ja jedno mega glupo pitanje, kakav ti je ono svet (valjda jeste cvet) sto raste... pa, naopacke, odozgo na dole? na onoj slici sa zidnim saksijama... I am so confused right now.

    ReplyDelete
  17. AnonymousMay 09, 2015

    Dobro većera (:

    https://www.youtube.com/watch?v=YEbRNqnwqmY

    ReplyDelete
  18. AnonymousMay 09, 2015

    Zas dobros jutros, Mono - Recoil, Ignite...

    ReplyDelete
  19. što su ove mace srećkovići :)
    sviđa mi se način na koji gledaš na godišnja doba u svom domu.

    ReplyDelete